Brzo rastuće stablo Paulovnija potječe iz Azije. U Japanu je paulovnija poznata pod imenom „Kiri – princess tree“ (princezino drvo) i tradicionalno se sadila kada se rađalo žensko dijete. Prilikom udavanja od drveta se izrađivao namještaj za cijelu kuću nove obitelji. Uzgaja se u cijeloj Aziji već više od tri tisuće godina, a najviše iskustava imaju u Kini. Uzgajaju je na površini od čak 2,5 milijuna hektara, pa je tako drvo paulovnije je jedan od jačih izvoznih proizvoda Kine. 

Paulovnija koju uzgajamo najnoviji je hibrid vrsta tomentose i fortunei poznat kao hibrid 9501. Potječe iz sjeveroistočne Kine koja ima identične temperature našima od -20°C do +40°C . Taj se hibrid, u tim dijelovima Kine, najčešće koristi za uzgoj paulovnije na plantažama jer daje najbolje rezultate, kako u brzini i pravilnosti rasta tako i u otpornosti na klimatske uvijete (temperatura i vlaga) i bolesti.

Ima konstantni promjer debla gotovo cijelom njegovom visinom i srednje široku krošnju kako bi se mogla uzgajati na što manjim razmacima.

Naša klima se od klime izvornog područja iz kojeg potječe jedino razlikuje u padalinama od lipnja do kolovoza. Iz tog razloga predlažemo osiguravanje dovoljne količine vode sustavom navodnjavanja kap na kap ispod folije.

Važna karakteristika našeg hibrida 9501 je da se ne razmnožava samostalno u prirodi pa tako ne može ugroziti druge autohtone vrste.

Naše sadnice su uzgojene iz čvrstog isječaka korijena (cca 10-15cm, promjera 0,8-2cm). Tako uzgojena sadnica genetska je kopija stabla “majke” što joj garantira iste karakteristike. Suprotno tome, sadnice uzgojene iz sjemena ne mogu garantirati jednako dobre karakteristike. Osim toga vrste koje se lagano mogu razmnožavati iz sjemena spadaju među zabranjene u dijelu EU i SAD-a zbog invazivnosti (Tomentosa).

Smatra se najbrže rastućim drvetom na svijetu. U idealnim uvjetima može rasti i do 6 metara godišnje i nakon svega 5-6 godina doseći promjer od 30 do 40cm. Izrazito je otporno na bolesti i štetočine i ne previše zahtjevno kod odabira zemlje za rast. Rasti će u svakoj zemlji koja ima raspon kiselosti od 5 do 8 ph. Važno je da je zemlja propusna, odnosno da se na njoj ne nakuplja voda. Dakle vlažna i močvarna zemljišta ili ona koja povremeno poplavljuju nisu dobar izbor. Bolje će rasti u rastresitijem tlu nego u jako glinastom.

Drvo je 50% lakše od standardnih vrsta (hrast, grab..). Izrazito je čvrsto (žilavo), ali i lako obradivo. Otporno je na habanje, djelovanje kiselina i lužina. Drvo je svijetle boje s finom strukturom i svilenkasto glatke površine, bez čvorova, vodootporno. U daskama se lako i brzo suši, a pri tome se ne iskrivljava. Kalorijska joj je vrijednost po jedinici suhe mase vrlo visoka oko 4500 kcal, dok je bukvi ili grabu oko 2700 kcal. Energetski se izjednačuje s najkvalitetnijim ugljenom.

Ima izrazito veliku sposobnost apsorpcije ugljičnog dioksida (CO2), čak 10 puta više od drugih vrsta drveta te isto tako i otpušta 10 puta više kisika (O2). Ta karakteristika daje mogućnost dodatnog prihoda prodajom CO2 certifikata, koje tvrtke “zagađivači” zbog ispuštanje CO2 u okoliš moraju kupovati.

Zbog navedenih karakteristika vrlo je traženo drvo za izradu luksuznog namještaja, furnira, ploča, igračaka kao i sirovina za papir, biološka goriva. Visok odnos čvrstoće (jačine) i težine čini drvo Paulovnije nezamjenjivim u brodogradnji, avio-industriji, izradi dasaka za surfanje te izradi kamp prikolica. Njegove izuzetne akustične osobine čine ga vrlo cijenjenim i traženim za izradu glazbenih instrumenata.
Paulovnija je pogodna i za sanacije klizišta jer u kratkom roku korijen prodire na dubine od 5 do 10 m.

Nakon sječe iz postojećih korijena izbijaju nove stabljike paulovnije. Tako nisu potrebna nova ulaganja za ponovni rast plantaže. Kako je korijen tada jak (dubok čak i 10m) rast će biti još brži nago nakon sadnje.

Paulovnija je izrazito medonosna. Njezin med je cijenjen, a neki mu pripisuju čak i iscjeljiteljska svojstva. Izrazito je cijenjena u Japanu. 
Na kovanici od 500 yen-a nalaze se cvijet i listovi paulovnije. 

Paulovniju je u Europu donio njemački znanstvenik Philipp Franz von Siebold iz Japana 1823 .g.
Nizozemska kraljica Anna Pavlovna Romanov (1795-1865)  financirala je  njemačkom prirodoslovcu ekspediciju u jugoistočnu Aziju pa je zahvalni botaničar biljku nazvao po kraljici. 
Prvi pisani trag o paulovniji datira iz 1853.g. kada je Philipp Franz von Siebold zajedno s Josefom Zuccarinijem, objavio je knjigu Flora Japonica, gdje su prvi put opisana svojstva i kvalitete drva paulovnije. 

 

Većina nas ima neki komad zemlje koji stoji zapušten i neiskorišten, zaista je šteta da to tako i ostane kada postoji mogućnost da se na tu zemlju zasadi paulovnija. Paulovnija je biljka idealna za vikend vrtlare  jer ne zahtijeva puno brige i pažnje.

Paulovnija oplemenjuje zemlju, iskoristite vrijednost koju imate!