Uzgajamo hibrid koji je nastao križanjem Tomentoze i Fortunei, potječe sa sjeveroistoka Kine koji temperaturno odgovara našoj klimi te se pokazao superioran u rastu i izdržljivosti u težim klimatskim uvjetima od -25 °C do + 40 °C u odnosu na izvorne vrste npr. paulovniju elongatu ili hibride npr. shan tong
Nosi ime Hibrid 9501.
U prosjeku svakih 15-tak godina uzgoji se neki novi hibrid koji je svojim karakteristikama bolji od prethodnog npr. ima brži i pravilniji rast, otporniji je na niske i visoke temperature, lakše podnosi sušna razdoblja…  Naš hibrid novijeg datuma i zadnjih 15-ak godina se gotovo isključivo koristi za sadnju novih plantaža u Kini.
Kina ima najviše istraživačkih studija o paulovnijama a drži više od 90% svjetske proizvodnje.

Nije invazivan – ne razmnožava se iz sjemena u prirodnim uvjetima

Paulovnija se sadi u proljeće najčešće sredinom svibnja odnosno nakon što prođu mrazevi.

Od ožujka i tijekom travnja mogu saditi veliki i jaki korjenovi. Svaki od njih će potjerati mladice koje će eventualni mraz uništiti ali korijen će u tjednima koji dolaze pustiti nove mladice. Jasno je da će nas eventualni mraz vratiti 3 ili 4 tjedna u natrag ali to je zanemarivo kada se radi o paulovniji koja raste i najviše napreduje u srpnju i kolovozu. 

Mraz je poguban za sadnice iz sjemena i sadnice paulovnije uzgojene invitro metodom.

Naše sadnice iz korijena dostupne su za sadnju u svibnju i ako bi se one u slučaju mraza obnovile .

Hibrid koji uzgajamo (hibrid Tomentose & Fortunei) potječe iz sjeveroistočnog dijela Kine koje ima temperature identične našima (uobičajeno od -20 do 40`C). Bez problema može podnijeti i nekoliko dana nižih temperatura (-25`C)

Ne, jer drvo se ne sije. To je kao kad biste željeli napraviti plantažu jabuka pa da krećete od sjemenki, za pretpostaviti je da ne biste krenuli na takav način.
Osim što je kod manje invazivnih hibrida klijavost sjemenki slaba, sadnica iz sjemena nije genetska kopija stabla s kojeg je uzeta. Dakle osim generalno slabijeg rasta, dolazi i do velikih odstupanja u postignutim visinama upravo zbog genetske raznolikosti. Lako je zaključiti  da za ozbiljna ulaganja u plantaže treba saditi najkvalitetnije sadnice jer ono što sada sadimo “ubiremo” za nekoliko godina i tada nemamo mogućnost za ispravljanje greške koju radimo sada. Osim toga, invanzivnost nekih vrsta je nešto na što moramo obratiti pažnju i ponašati se odgovorno.

Česti su slučajevi kada kupci teško mogu (žele) pojmiti što je invazivnost biljaka i što to znači konkretno u njihovom slučaju. Lakše je shvatiti kada to opišemo na način da će se s  njihovog polja zasađenog vrstom paulovnije koja se vrlo lako samostalno razmnožava iz sjemena, ona nekontrolirano razmnožiti po susjednim poljima. U tom trenu dobrosusjedski odnosi prestaju. To nije slučaj s našim hibridom.

Zaključak, drvo (paulovnija) se sadi a ne sije!
Mraz je poguban za sadnice iz sjemena i sadnice paulovnije uzgojene invitro metodom.
Većina informacija koje se nalaze na ovoj stranice ne odnose se na sadnice iz sjemena ili dobivene invitro metodom. Rado pomažemo svima ali na žalost naše su mogućnosti ograničene ako je sadni materijal loš. 

Zaperci su začeci grana. Treba ih odstranjivati čim se pojave, nakon što stablo naraste 1 m počinju se pojavljivati zaperci. Kraj srpnja je krajnji rok za njihovo odstranjivanje, a idealno vrijeme je onda kada se oni počnu pojavljivati. Cilj njihova odstranjivanja je da stablo ne gubi snaga na prerano grananje te da stablo ima što višu krošnju.

Nije, fitosanitarni certifikat je dokument kojeg izadje fitosanitarna inspekcija s lokacije slanja biljnog ili sjemenskog materijala a govori isključivo o kojoj se vrsti radi i potvrđuje da nije zaražena nekim drugim biljnim bolestima i nametnicima te kao takav ne predstavlja dozvolu za prodaju odnosno puštanje u promet određene biljke ili biljne vrste u RH čak ni ako se na njemu nalazi žig Carinske uprave RH.

Naš odgovor je NE za jesensku sadnju jer paulovnija ne podnosi višak vode niti niske temperature dok je mlada. Zeljasta stabljika ne podnosi kasno jesenske i zimske temperature.

Zbog većeg broja pitanja koje su nam postavljena vezano za jesensku sadnju želimo spriječiti neuspjeh i razočaranje paulovnijom jer ona to ne zaslužuje.Jedino godišnje doba u kojem se paulovnija sadi je proljeće (u svibnju kontinentalni krajevi a južni nešto ranije)
Jesenskom sadnjom paulovniju koja se tijekom zime ne ukorijenjuje kao orah ili neke druge voćke stavljamo u nepovoljno okruženje. Izlažemo ju nepovoljnim klimatskim uvjetima kao što su velika količina oborina i snijeg koji nepotrebno namaču još neukorijenjeni korijen te djeluju na način da paulovnija trune.

Sve u svemu sadnjom u jesen ne postiže se ništa dobroga niti korisnog.

Mi čak ni  jedogodišnji korijen koji imamo u ponudi, a koji je rastao na polju (a ne u tegli) i kojega po narudžbi kopamo iz zemlje, ne želimo prodavati za jesenjsku sadnju iako je on znatno izdržljiviji od bilo kakve sadnice iz posude (čaše).

Sve narudžbe zaprimljene od rujna pa do veljače isporučujemo u travnju ili svibnju 2017. g. kada su svi uvjeti za uspješnu sadnju ispunjeni.

Bolesti koje su prisutne na uobičajenim biljnim vrstama u Hrvatskoj ne napadaju paulovniju. Na jako malom broju stabala imali smo priliku vidjeti oštećenja koja su prouzrokovali gusjenice na listu ali su ona zanemariva i ne utječu na rast samog stabla. Štete može počiniti i srndać ali isključivo trljanjem rogova o stablo čime oštećuje koru. Ukoliko na području sadnje postoji veliki broj srndaća predlažemo uporabu repelenata, zaštitnih traka ili ograda.

Budući da srndać ne jede listove neće ustrajati na ulasku na zaštićenu plantažu paulovnije.  U slučajevima jake i snježne zime može doći do manjih tragova nagrizanja kore od zečeva.

Paulovnija je listopadna biljka i s dolaskom jeseni prirodno odbacuje svoje listove. Ova pojava nije znak bolesti ni stresa, već normalan dio njenog godišnjeg ciklusa. Opadanje lišća omogućava biljci da sačuva energiju tokom zime i pripremi se za novi rast u proljeće.