Sve o paulovniji

Paulovnija je vrsta koja potječe iz Azije. U Japanu je poznata pod imenom „Kiri – princess tree“ i tradicionalno se sadila kada se rađalo žensko dijete. Prilikom udavanja od drveta se izrađivao namještaj za cijelu kuću nove obitelji. Uzgaja se u cijeloj Aziji već više od tri tisuće godina, a najviše iskustava imaju u Kini. Uzgajaju je na površini od čak 2,5 milijuna hektara, pa je tako drvo paulovnije je jedan od najjačih izvoznih proizvoda Kine.

Paulovnija koju uzgajamo najnoviji je hibrid vrsta tomentose i fortunei. Potječe iz sjeveroistočne Kine koja ima identične temperature našima od -20°C do +40°C . Taj se hibrid, u tim dijelovima Kine, najčešće koristi za uzgoj paulovnije na plantažama jer daje najbolje rezultate, kako u brzini rasta tako i u otpornosti na klimatske uvijete (temperatura i vlaga) i bolesti.

Ima konstantni promjer debla gotovo cijelom njegovom visinom i srednje široku krošnju kako bi se mogla uzgajati na što manjim razmacima.

Naša klima se od klime izvornog područja iz kojeg potječe jedino razlikuje u padalinama od lipnja do kolovoza. Iz tog razloga predlažemo osiguravanje dovoljne količine vode sustavom navodnjavanja kap na kap ispod folije.

Važna karakteristika našeg hibrida je da se ne razmnožava samostalno u prirodi pa tako ne može ugroziti druge autohtone vrste.

Naše sadnice su uzgojene iz čvrstog isječaka korijena (cca 10-15cm, promjera 0,8-2cm). Tako uzgojena sadnica genetska je kopija stabla “majke” što joj garantira iste karakteristike. Suprotno tome, sadnice uzgojene iz sjemena ne mogu garantirati jednako dobre karakteristike. Osim toga vrste koje se lagano mogu razmnožavati iz sjemena spadaju među zabranjene u većem dijelu EU i SAD-a zbog invazivnosti (Tomentosa, Elongata…).

Smatra se najbrže rastućim drvetom na svijetu. U idealnim uvjetima može rasti i do 6 metara godišnje i nakon svega 5-6 godina doseći promjer od 40cm. Izrazito je otporno na bolesti i štetočine i ne previše zahtjevno kod odabira zemlje za rast. Rasti će u svakoj zemlji koja ima raspon kiselosti od 5 do 8 ph. Važno je da je zemlja propusna, odnosno da se na njoj ne nakuplja voda. Dakle vlažna i močvarna zemljišta koja povremeno poplavljuju nisu dobar izbor. Zato će bolje rasti u restresitijem tlu nego u jako glinastom.

Drvo je gotova 50% lakše od standardnih vrsta (hrast, grab..). Izrazito je čvrsto (žilavo), ali i lako obradivo. Otporno je na habanje, djelovanje kiselina i lužina. Drvo je svjetle boje s finom strukturom i svilenkasto glatke površine, bez čvorova, vodootporno. U daskama se lako i brzo suši, a pri tome se ne iskrivljava. Kalorijska joj je vrijednost po jedinici suhe tvari vrlo visoka oko 4500 kcal, dok je bukvi ili grabu oko 2700 kcal. Energetski se izjednačuje s najkvalitetnijim ugljenom.

Ima izrazito veliku sposobnost adsorpcije ugljičnog dioksida (CO2), čak 10 puta više od drugih vrsta drveta te isto tako i otpušta 10 puta više kisika (O2). Ta karakteristika daje mogućnost dodatnog prihoda prodajom CO2 certifikata, koje tvrtke “zagađivači” zbog ispuštanje CO2 u okoliš moraju kupovati.

Zbog navedenih karakteristika vrlo je traženo drvo za izradu luksuznog namještaja, furnira, ploča, igračaka kao i sirovina za papir, biološka goriva. Visok odnos čvrstoće (jačine) i težine čini drvo Paulovnije nezamjenjivim u brodogradnji, avio-industriji, izradi dasaka za surfanje te izradi prikolica. Njegove izuzetne akustične osobine čine ga vrlo cijenjenim i traženim za izradu glazbenih instrumenata. Paulovnija je pogodna i za sanacije klizišta jer u kratkom roku korijen prodire na dubine od 5 do 10 m.

Nakon sječe iz postojećih korijena izbijaju nove stabljike paulovnije. Tako nisu potrebna nova ulaganja za ponovni rast plantaže. Kako je korijen tada jak (dubok čak i 10m) rast će biti još brži nago nakon sadnje.

Paulovnija je izrazito medonosna. Njezin med je cijenjen, a neki mu pripisuju čak i iscjeljiteljska svojstva.

Većina nas ima neki komad zemlje koji stoji zapušten i neiskorišten, zaista je šteta da to tako i ostane kada postoji relana mogućnost da se na tu zemlju zasadi paulovnija. Paulovnija je biljka idealna za vikend vrtlare  jer ne zahtijeva puno brige i pažnje.

Paulovnija oplemenjuje zemlju, iskoristite vrijednost koju imate!

Velika nam je želja da  se nitko ne razočara u paulovniju jer ona to ne zaslužuje, već naprotiv, ima veliki potencijal ukoliko se njenom uzgoju pristupi ozbiljno i odgovorno.

 


Zakonske odredbe

Zbog obveze da svaka osoba (pravna ili fizička) Ministarstvu zaštite okoliša i prirode podnese “zahtjev za dozvolu sadnje” prenosimo izdvojeni dio zakona koji se odnosi na uzgajivače paulovnije.

ZAKON O ZAŠTITI PRIRODE (NN 80/13) na snazi od 07. srpnja 2013. godine

/izdvojeno/

3. Uvoz, stavljanje na tržište i uvođenje u prirodu stranih vrsta

Članak 68.

(1) Zabranjen je uvoz, stavljanje na tržište Republike Hrvatske stranih vrsta i/ili njihovo uvođenje u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju.

(2) Iznimno od stavka 1. ovoga članka, dopušten je uvoz, stavljanje na tržište Republike Hrvatske stranih vrsta i/ili njihovo uvođenje u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju ako ne predstavljaju opasnost za bioraznolikost, zdravlje ljudi i ako ne ugrožavaju obavljanje gospodarske djelatnosti.

(3) Kriterije za uvoz i stavljanje na tržište Republike Hrvatske stranih vrsta te njihovo uvođenje u prirodu na područje Republike Hrvatske i u ekosustave u kojima prirodno ne obitavaju, procjenu rizika od invazivnosti, način pribavljanja mišljenja javnosti, način izrade i sadržaj studije o procjeni utjecaja strane vrste na prirodu i studije o procjeni utjecaja ponovnog uvođenja nestale zavičajne divlje vrste ili njezine repopulacije na prirodu, način praćenja zavičajne divlje vrste nakon ponovnog uvođenja ili njezine repopulacije propisuje Vlada uredbom.

(4) Strane vrste koje nije dopušteno uvoziti i stavljati na tržište te strane vrste koje se mogu uvoziti i stavljati na tržište bez dopuštenja Ministarstva, uz suglasnost središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poljoprivredu, ribarstvo, šumarstvo i lovstvo, propisuje ministar pravilnikom.

Članak 69.

(1) Pravna i fizička osoba koja namjerava uvesti, staviti na tržište i/ili uvesti u prirodu strane vrste koje nisu navedene na popisu pravilnika iz članka 68. stavka 4. ovoga Zakona dužna je ishoditi dopuštenje Ministarstva.

(2) Zahtjev za izdavanje dopuštenja iz stavka 1. ovoga članka sadrži:

– znanstvene i hrvatske nazive vrsta, broj ili količinu jedinki, podrijetlo jedinki, opis razvojnog stadija ili oblika, a za životinjske vrste i spol te starost jedinki,

– opis svrhe uvoza, stavljanja na tržište ili uvođenja, a za uvođenje u prirodu i opis načina uvođenja, uključujući vremenski raspored tijekom godine te predviđenu veličinu područja s točnom lokacijom uvođenja.

(3) Ministarstvo dostavlja zahtjev iz stavka 2. ovoga članka Zavodu na stručno mišljenje.

(4) Zavod je dužan dostaviti stručno mišljenje o ekološkom riziku uvoza, stavljanja na tržište i/ili uvođenja u prirodu strane vrste u roku od 30 dana od primitka zahtjeva iz stavka 2. ovoga članka.

Zakon u cijelosti