P&O

= Pitanja & odgovori = FAQ

Radimo na sadržaju ove stranice na kojoj će biti objavljeni odgovori na često postavljena pitanja koja su nam upućena. Postoji li pitanje na koji niste pronašli odgovor uputite nam ga na info@paulovnija.hr i odgovor ćete dobiti.

01

Uzgoj iz sjemena – da ili ne?

NE, jer drvo se ne sije. To je kao kad biste željeli napraviti plantažu jabuka pa da krećete od sjemenki.
Osim što je kod manje invanzivnih hibrida klijavost sjemenki slaba, sadnica iz sjemena nije genetska kopija stabla s kojeg je uzeta. Dakle osim generalno slabijeg rasta, dolazi i do velikih odstupanja u postignutim visinama upravo zbog genetske raznolikosti. Lako je zaključiti  da za ozbiljna ulaganja u plantaže treba saditi najkvalitetnije sadnice jer ono što sada sadimo "ubiremo" za nekoliko godina i tada nemamo mogućnost za ispravljanje greške koju radimo sada. Osim toga, invazivnost nekih vrsta je nešto na što moramo obratiti pažnju i ponašati se odgovorno.

Česti su slučajevi kada kupci teško mogu (žele) pojmiti što je invanzivnost biljaka i što to znači konkretno u njihovom slučaju. Lakše je shvatiti kada to opišemo na način da će se sa njihovog polja zasađenog vrstom paulovnije koja se vrlo lako samostalno razmnožava iz sjemena, ona nekontrolirano razmnožiti po susjednim poljima. U tom trenu dobrosusjedski odnosi prestaju. To nije slučaj s našim hibridom.

Zaključak, drvo (paulovnija) se sadi a ne sije!
Većina informacija koje se nalaze na ovoj stranice ne odnose se na sadnice iz sjemena ili dobivene invitro metodom. Rado pomažemo svima ali na žalost naše su mogućnosti ograničene ako je sadni materijal loš i  nikada nećemo prodavati sjeme paulovnije.

02

Smrzavanje paulovnije – mraz

Paulovnija se sadi u proljeće najčešće sredinom svibnja odnosno nakon što prođu mrazevi.

Iznimno se kasno u ožujku i tijekom travnja mogu saditi veliki i jaki korijenovi. Svaki od njih će potjerati mladice koje će eventualni mraz uništiti ali korijen će u tjednima koji dolaze pustiti nove mladice. Jasno je da će nas eventualni mraz vratiti 3 ili 4 tjedna u natrag ali to je zanemarivo kada se radi o paulovniji koja raste i najviše napreduje u srpnju i kolovozu. 

Mraz je poguban za sadnice iz sjemena i sadnice paulovnije uzgojene invitro metodom.

Naše sadnice iz korijena dostupne su za sadnju u svibnju iako bi se one u slučaju mraza obnovile .

Hibrid koji uzgajamo (hibrid Tomentose & Fortunei) potječe iz sjeveroistočnog dijela Kine koje ima temperature identične našima (uobičajeno od -20 do 40`C). Bez problema može podnijeti i nekoliko dana nižih temperatura (-25`C)

03

Kakav je naš hibrid (hibrid Tomentoze i Fortunei) u odnosu na ostale koji su dostupni na tržištu?

U prosjeku svakih 10-tak godina uzgoji se neki novi hibrid koji je svojim karakteristikama bolji od prethodnog npr. ima brži i pravilniji rast, otporniji je na niske i visoke temperature, lakše podnosi sušna razdoblja... Naš hibrid je novijeg datuma i zadnjih 6-8 godina se gotovo isključivo koristi za sadnju novih plantaža u Kini.

Kina ima najviše istraživačkih studija o paulovnijama a drži više od 95% svjetske proizvodnje.

Hibrid paulovnija Fortunei & Tomentoza potječe sa sjeveroistoka Kine koji temperaturno odgovara našoj klimi te se pokazao superioran u rastu i izdržljivosti u težim klimatskim uvjetima od -25 °C do + 40 °C u odnosu na izvorne vrste npr. paulovniju elongatu ili hibride npr. shan tong .

 

04

U čemu se vaše sadnice razlikuju od ostalih na tržištu?

Kako smo već rekli, naše sadnice se rade iz korijena. One imaju čvrsti komad korijena debljine prsta iz kojeg se širi sustav korijenovih dlačica. Sadnice iz takvog čvrstog korijena imaju posebnu snagu, bolje ukorjenjivanje i brzinu rasta. Otpornije su na manjak vode. Čak i u slučaju kasnog mraza će izaći novi flanci/mladice. Sadnice koje su uzgojene drugim tehnikama i imaju sustav korijenovih dlačica bez čvstog korijena, u takvim se situacijama vrlo teško mogu obnoviti. Osim čvrstog korijena, naše sadnice se razlikuju od ostalih i po tome što su sve mikorizirane ektomikorizom. Mikoriza je uključena u cijenu sadnice.
Više o sadnicama paulovnije

05

Treba li paulovniji voda?

DA. Može se saditi i bez navodnjavanja samo treba računati da je rast Paulovnije u tom slučaju znatno sporiji.  U slučaju da niste u mogućnosti napraviti sustav kontroliranog navodnjavanja oko  svakog  stabla dobro je staviti foliju koja će zadržavati vlagu. Naš preporuka je svakako osigurati navodnjavanje, barem u prve dvije godine, kopanje bunara je jedna od solucija i nije cjenovno previsoka. 

06

Kada se trgaju zaperci paulovnije?

Zaperci su začeci grana. Kraj srpnja je krajni rok za njihovo odstranjivanje, a idealno vrijeme je onda kada se oni počnu pojavljivati. Cilj njihova odstranjivanja je da stabno ne gubi snaga na prerano grananje te da stablo ima što višu krošnju.

07

Zašto u ponudi imamo samo jednu vrstu tj. hibrid paulovnije?

Zato što se pokazao superioran u odnosu na sve ostale vrste ili hibride.
Najotporniji na klimatske ekstreme, najbržeg i najpravilnijeg rasta, istim promjerom debla cijele visine.

08

Da li je fitosanitarni certifikat ujedno i dozvola za prodaju u Republici Hrvatskoj?

Nije, fitosanitarni certifikat je dokument kojeg izadje fitosanitarna inspekcija s lokacije slanja biljnog ili sjemenskog materijala a govori isključivo o kojoj se vrsti radi i potvrđuje da nije zaražena nekim drugim biljnim bolestima i nametnicima te kao takav ne predstavlja dozvolu za prodaju odnosno puštanje u promet određene biljke ili biljne vrste u RH čak ni ako se na njemu nalazi žig Carinske uprave RH.

Budući da je Paulovnija spada u strane vrste, a da  neke od tih vrsta nisu dozvoljene u RH zbog svoje invazivnosti pravne osobe moraju za njihovu prodaju imati posebno rješenje Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

.

09

Kada se sadi paulovnija – Jesenska sadnja da ili ne?

Naš odgovor je NE za jesensku sadnju jer paulovnija ne podnosi višak vode niti niske temperature dok je mlada. Zeljasta stabljika ne podnosi kasno jesenske i zimske temperature.

Zbog većeg broja pitanja koje su nam postavljena vezano za jesensku sadnju želimo spriječiti neuspjeh i razočaranje paulovnijom jer ona to ne zaslužuje.Jedino godišnje doba u kojem se paulovnija sadi je proljeće (u svibnju kontinentalni krajevi a južni nešto ranije)
Jesenskom sadnjom paulovniju koja se tijekom zime ne ukorijenjuje kao orah ili neke druge voćke stavljamo u nepovoljno okruženje. Izlažemo ju nepovoljnim klimatskim uvjetima kao što su velika količina oborina i snijeg koji nepotrebno namaču još neukorijenjeni korijen te djeluju na način da paulovnija trune.

Sve u svemu sadnjom u jesen ne postiže se ništa dobroga niti korisnog.

Mi čak ni  jedogodišnji korijen koji imamo u ponudi, a koji je rastao na polju (a ne u tegli) i kojega po narudžbi kopamo iz zemlje, ne želimo prodavati za jesenjsku sadnju iako je on znatno izdržljiviji od bilo kakve sadnice iz posude (čaše).

Sve narudžbe zaprimljene od rujna pa do veljače isporučujemo u travnju ili svibnju 2017. g. kada su svi uvjeti za uspješnu sadnju ispunjeni.

 

10

Smije li se paulovnija uzgajati na poljoprivrednom zemljištu – oranicama?

Smije, nisu potrebne nikakve prenamjene zemljišta već samo dozvola (suglasnost) Ministarstva zaštite okoliša i prirode. Paulovnija je poljoprivredna kultura.

11

Koje dozvole je potrebno ishoditi za sadnju paulovnije?

Potrebno je ishoditi dozvolu Ministarstva zaštite okoliša i prirode (kao i za bilo koju drugu "stranu" vrstu). Našim dosadašnjim kupcima smo pripremali zahtjev prema ministarstvu. Koji obavezno mora sadržavati podatke o nositelju zahtjeva, podatke o katastarskoj čestici, naziv vrste (obavezno i  na latinskom) broj sadnica i naziv  dobavljača. Budući da mi (Mirtalis d.o.o. - paulovnija.hr) imamo dozvolu navedenog ministarstva za uzgoj i prodaju naših hibrida paulovnije svi dosadašnji zahtjevi su bili pozitivno riješeni!

12

Postoje li neke bolesti ili nametnici koji mogu uzrokovati štete na nasadima?

Bolesti koje su prisutne na uobičajenim biljnim vrstama u Hrvatskoj ne napadaju paulovniju. Na jako malom broju stabala imali smo priliku vidjeti oštećenja koja su prouzrokovali skakavci na listu ali su ona zanemariva i ne utječu na rast samog stabla. Štete može počiniti i srndać ali isključivo trljanjem rogova o stablo čime oštećuje koru. Ukoliko na području sadnje postoji veliki broj srndaća predlažemo uporabu repelenata, zaštitnih traka ili ograda.

Budući da srndać ne jede listove neće ustrajati na ulasku na zaštićenu plantažu paulovnije.  U slučajevima jake i snježne zime može doći do manjih tragova nagrizanja kore od zečeva.

13

Da li je potrebno čepiranje ako se sadi paulovnija za pašu pčela?

Nije. Pčelari ne čepiraju paulovniju jer ukoliko se radi o uzgoju paulovnije radi pčelinje paše čepiranje nije potrebno jer se na taj način odgađa cvatnja za jednu godinu. Čepiranje se radi isključivo radi pospješivanja rasta ali tada se cvatnja dešava u četvrtoj godini nakon sadnje. 

14

Što je čepiranje?

Čepiranje (tkz. čepovanje) je postupak rezanja debla/stabljike do razine zemlje. Tim postupkom se ojačava korijen i dobiva znatno jači rast kako u sezoni nakon čepiranja tako i u sljedećima. Radi se u proljeće. Fotografije